35 min zadatak
Zapošljavanje može ponuditi mnogo više prednosti osobi s invaliditetom nego samo izvor prihoda. “Rad daje strukturu, osjećaj svrhe, osjećaje kompetencije i ponosa, a istovremeno nudi priliku da naučite nove stvari i upoznate nove ljude. Rad može ispuniti potrebu da pojedinac bude produktivan, može promicati neovisnost, povećati samopoštovanje i omogućiti sudjelovanje u glavnom životnom toku.” (Downov sindrom Victoria, 2019.).
No, da bi postali zapošljivi, potrebno je razviti vještine zapošljavanja.
Zapošljavanje je ključan aspekt puta mladih prema odrasloj dobi. Škole, nastavnici i obitelji mladih, uključujući mlade s invaliditetom, imaju ključnu ulogu u pomaganju mladima da istraže karijere koje odgovaraju njihovim prednostima i interesima te u pomaganju mladima da shvate važnost izgradnje osnovnih radnih vještina kako bi bili spremni za zapošljavanje (National Collaborative on Workforce and Disability for Youth, 2012.).
U ovom odjeljku pristupit ćemo glavnim radnim vještinama potrebnim za uspjeh u životu. Pojam radne vještine može se činiti nejasnim, ali jednostavno se odnosi na osnovne sposobnosti i navike koje poslodavci traže kod svojih zaposlenika (National Collaborative on Workforce and Disability for Youth, 2012.). Radne vještine kombinacija su teških vještina, temeljnih vještina koje poslodavci žele poput čitanja, pisanja i matematike te mekih vještina, zdravog razuma, svakodnevnih vještina, poput slaganja s drugima, koje pomažu mladima da uspiju u svim aspektima života (National Collaborative on Workforce and Disability for Youth, 2012.).
Okvirom Opremljeni za budućnost definiran je popis vještina spremnosti za rad koje spadaju u sljedeće četiri kategorije i prepoznate su kao važne za razvoj vještina početne razine potrebnih u svim industrijskim sektorima (National Collaborative on Workforce and Disability for Youth, 2012.): komunikacijske vještine, međuljudske vještine, vještine donošenja odluka i vještine cjeloživotnog učenja.
Izvor: Nacionalna suradnja u području radne snage i invaliditeta za mlade (2011, 2012)
Poslodavci cijene vještine zapošljivosti jer su povezani s načinom na koji se slažete sa suradnicima i klijentima, vašim radnim učinkom i uspjehom u karijeri (Minnesota State Careerwise, 2019.). Nakon Minnesota State Careerwise (2019), postoje dvije glavne skupine vještina koje su ključne za zapošljivost: bitne vještine zapošljivosti i profesionalne vještine.
Gore navedene opće vještine zapošljivosti pomažu vam da se zaposlite i zadržite bilo koji posao. Osim toga, svatko tko želi napredovati u karijeri i ljudi koji rade na poslovima više razine trebali bi imati sljedeće profesionalne vještine (Minnesota State Careerwise, 2019.).
“Socioekonomski uključivanje osoba s invaliditetom ima višestruke pozitivne učinke. Pristup strukovnom osposobljavanju i zapošljavanju pruža priliku da postanete financijski neovisni, da doprinesete rastu svoje obitelji i zajednice te da sudjelujete u društvu. Smanjuje se i potreba za socijalnim naknadama i povećava porezna osnovica. Poslodavci također izvještavaju o tome kako je zapošljavanje osoba s invaliditetom bilo korisno za njihov poslovni uspjeh jer stvaraju raznolikiju radnu snagu.” (Međunarodna organizacija rada, 2018., str. 2.)
Na slici 5, Međunarodna organizacija rada (2018.) kako naukovanje koje uključuje osobe s invaliditetom premošćuje jaz između vještina i zapošljavanja.
Kao što se moglo pročitati u izvješću Europske komisije (2019.) u kojem se navodi promjenjiva priroda rada i vještina u digitalnom dobu, “čak i ako ne možemo imenovati poslove koji će se pojaviti u budućnosti, možda ćemo biti u boljoj poziciji opisati što će radnici raditi na tim poslovima. Na primjer, kao što je predložio Wilson i sur. (2017), neki od profila povezanih s AI-jem koje traže poslodavci mogu biti” (str. 27) – vidi:
“U sljedećem desetljeću očekuje se da će tehnološke promjene donijeti pad fizičkih zadataka, te povećanje kognitivnih i društvenih zadataka, digitalnih alata te autonomije i timskog rada (Cedefop, 2018.). Stoga će digitalne i ne-kognitivne vještine (…) vjerojatno biti u većoj potražnji.” (Europska komisija, 2019., str. 29.). Pogledajte definiciju digitalnih vještina i ne-kognitivnih vještina:
“Digitalna kompetencija uključuje pouzdano, kritičko i odgovorno korištenje digitalnih tehnologija za učenje, rad i sudjelovanje u društvu te za sudjelovanje u društvu. Uključuje informacijsku i podatkovnu pismenost, komunikaciju i suradnju, medijsku pismenost, stvaranje digitalnog sadržaja (uključujući programiranje), sigurnost (uključujući digitalnu dobrobit i kompetencije povezane s kibernetičkom sigurnošću), pitanja povezana s intelektualnim vlasništvom, rješavanje problema i kritičko razmišljanje.”
Izvor: Europski okvir digitalne kompetencije (2018.), citiran u Europskoj komisiji (2019., str. 30.)
Ne-kognitivne vještine spominju se u literaturi na različite načine: meke vještine, osobine ličnosti, karakterne vještine, ljudska pismenost, vještine 21. stoljeća, životne vještine, ključne kompetencije ili socijalne i emocionalne vještine.
U empirijskim istraživanjima, ne-kognitivne vještine odnose se, među ostalim, na: otvorenost, otvorenost za učenje i promjenu, fleksibilnost, znatiželju, inovaciju, kreativnost, poduzetništvo, otpornost, planiranje / organizaciju, odgovornost, upornost, timski rad, komunikaciju, inicijativu, društvenost, empatiju, suradnju, emocionalnu kontrolu i pozitivnost.
Ne-kognitivne vještine pomažu pojedincima da se bolje prilagode promjenjivom radnom i životnom okruženju.
Izvor: Europska komisija (2019., str. 31.)
“Očekuje se da će se zatražiti umjerena razina digitalnih vještina i snažnih ne-kognitivnih vještina za većinu poslova budućnosti” (Europska komisija, 2019., str. 32).
Skills-OVATE: Skills Online Vacancy Analysis Tool for Europe (Cedefop – Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja, 2019.) nudi dinamičnu nadzornu ploču koja pomaže vizualizirati naglasak koji poslodavci stavljaju na određene vještine u zanimanjima. S obzirom na 18 zemalja s dostupnim informacijama, slika 10 prikazuje najtraženije vještine u Europi (predstavlja vještine razvrstane po njihovoj učestalosti na svim internetskim slobodnim radnim mjestima). Biti u mogućnosti prilagoditi se promjenama, raditi kao tim, koristiti računalo i znati engleski su četiri više tražene vještine.
S obzirom na istu studiju, slika 11 prikazuje 10 najboljih zanimanja u Europi (Cedefop – Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja, 2019), s programerima softvera, prodajnim asistentima u trgovinama, rukovateljima teretom i analitičarima sustava koji preuzimaju vodstvo.
U videu 1, Olga Strietska-Ilina, viša stručnjakinja za vještine i zapošljivost, odgovara na pitanje koje su vještine potrebne za poslove budućnosti.
“Dokazano je da tvrtke koje zapošljavaju osobe s invaliditetom smanjuju troškove povezane s prometom, obukom i sigurnošću. Oni također imaju koristi od većih inovacija i lojalnosti kupaca” (Discover Ability Network, 2019.).
Zapošljavanje osoba s invaliditetom ima nekoliko prednosti za tvrtke. Neki primjeri:
Downov sindrom Victoria’s employment video (2015) – vidi Video 2 – primjer je da je zapošljavanje nekoga s Downovim sindromom dobro za posao.
National Down Syndrome Society (2016) sugerira da je dobar način otkrivanja najbolje utakmice između osobe s invaliditetom (naime one s Downovim sindromom) i poslodavca dvostruko. Prvo, pružiti a priori strategije za odabir pojedinca i njihovu integraciju na poslu. Drugo, tijekom posla provoditi dobre prakse koje utječu na uspjeh tvrtki pri radu s osobom s invaliditetom. Obje teme predstavljene su u nastavku.
Nacionalno društvo za down sindrom (2016.) predlaže tri strategije za odabir i integraciju osobe s invaliditetom (i to one s Downovim sindromom) na poslu:
Pobrinite se da tvrtka ima smještaj adekvatan za proces intervjuiranja. Ako vaši sadržaji nisu dostupni, razmislite u rješenjima kao o održavanju intervjua na alternativnoj lokaciji.
Format intervjua možda će se morati prilagoditi (Konferencijski odbor Kanade, 2015.). “Poslodavci bi se trebali usredotočiti na posao koji je pri ruci i može li pojedinac dovršiti taj posao. Varijable koje mogu ometati odabir osoba s invaliditetom uključuju fokusiranje na iskustvo, a ne na sposobnosti (jer osobe s invaliditetom imaju manji pristup zapošljavanju od opće populacije). (Konferencijski odbor Kanade, 2015., str. 44.).
Kontrolni popis u tablici 1 može biti koristan u procjeni intervjuiranja.
Tablica 1 – Pristupačni kontrolni popis za intervjue
U procesu intervjuiranja, tvrtke mogu slijediti sljedeće smjernice za potporu procesu zapošljavanja najbolje i najraznovrsnije moguće radne snage (Konferencijski odbor Kanade, 2015., str. 126.-127.):
Mrežni resursi:
Nekoliko alata i predložaka koji će se koristiti u procesu zapošljavanja, odabira, postupka smještaja, obrasca za analizu zadataka za posao, između ostalih dostupni su na:
Postoje dobre prakse koje poboljšavaju uspjeh integracije osoba s invaliditetom u tvrtke. U području Downovog sindroma, najbolje prakse su:
Nakon Downovog sindroma Australija (2018) ovaj odjeljak sadrži primjere praktičnih strategija koje su razvijene za podršku osobama s Downovim sindromom. “Neki zaposlenici mogu imati poteškoća s pažnjom, pamćenjem i obradom informacija. Međutim, jednostavne strategije i vizualna pomagala pomoći će u obavljanju njihovih uloga” (Down Syndrome Australia, 2018., str. 6). Glavne praktične strategije su (Downov sindrom Australija, 2018.):
Konferencijski odbor Kanade (2015.) daje savjete tvrtkama za interakciju s osobama s invaliditetom. Glavna preporuka je staviti ljude na prvo mjesto. “Kada su u interakciji s osobama s invaliditetom, poslodavci bi se prvo trebali usredotočiti na osobu, a ne na invaliditet.” (str. 43.). Osim toga, jezik koji se koristi trebao bi naglasiti pojedinca, a ne invaliditet. Na primjer, umjesto pozivanja na “autističnu osobu”, prikladnija terminologija je “osoba s autizmom” (Konferencijski odbor Kanade, 2015.).
U nastavku se nalaze neki posebni savjeti za interakciju s osobama s invaliditetom (Konferencijski odbor Kanade, 2015.):
Svaki invaliditet – Primjereno je ponuditi pomoć kada se čini da je potrebna osobi s invaliditetom, ali pričekajte da ponuda bude prihvaćena prije nego što mu pomognete.
Tjelesne poteškoće – Postavite se u razinu očiju osobe kada je to moguće. Ne dirajte invalidska kolica pojedinca ili drugi pomoćni uređaj, jer je to dio njezina osobnog prostora.
Gubitak vida – Identificirajte se na početku razgovora i objavite kada odlazite.
Gubitak sluha – Da biste privukli pozornost pojedinca s gubitkom sluha, lagano dodirnite njegovo rame ili ruku. Pogledajte izravno pojedinca i govorite jasno i na normalnom volumenu. držite ruke podalje od lica kada govorite i koristite kratke rečenice. Ako pojedinac koristi tumača znakovnog jezika, razgovarajte izravno s pojedincem, a ne prevoditeljem.
Za više detalja o bontonu za osobe s invaliditetom pogledajte (online resurs):
U ovom odjeljku dostupno je nekoliko linkova za kratke video lekcije koje poslodavci mogu koristiti za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Većinu ih je na raspolaganje dala Austrilian Government & Job Access (2018.):
© 2021, StartingUp4Inclusion. All Rights Reserved.